Greška
  • JFolder::files: Putanja nije folder:
Napomena
  • There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: images/stories/domovinski_rat/operacije/ljeto95

Ljeto 95

Operacija LJETO-95 25. - 30.07.1995.

BOJIŠTE

Prostor jugozapadne BiH.

CILJ OPERACIJE

Cilj operacije je bio zaustaviti neprijateljsku ofenzivu na Bihać, osloboditi Gradove Bosansko Grahovo i Glamoč i stvoriti preduvjete za oslobođenje Knina i ostalog područja u sjevernoj Dalmaciji i Lici.

OSLOBOĐENI TERITORIJ

Oslobođeno je područje ukupne površine 1300 četvornih kilometara.

POSTROJBE

    Hrvatska strana

4. i 7. gbr, 114. br, 2./9. gbr, 1. HGZ, 81. gb, 3./1. gbr HVO, SP HR HB.

    Agresor

Bosansko Grahovo i Glamoč branile su postrojbe iz sastava 2. Krajiškog korpusa VRS. Međutim, zbog značajnijeg angažmana na osvajanju Bihaća srpska obrana Bosanskog Grahova i Glamoča bila je slaba, a činili su je neiskusni vojnici, Srbi iz Hrvatske ili Bosne i Hercegovine koji su ranije izbjegli u Srbiju, gdje su mobilizirani i vraćeni na ratište. Opskrba ovih malobrojnih snaga bila je iznimno loša; topništvo SVK na Šatoru ostalo je bez streljiva, a oskudijevalo se gorivom, pa čak i hranom.

POVOD ZA IZVRŠENJE OPERACIJE

Početkom srpnja 1995. Srbi u BiH preuzimaju inicijativu na područjima UN-ovih "zaštićenih zona", s namjerom da definitivno ovladaju područjima Srebrenice, Žepe, Goražda i Bihaća. Tako Srebrenica pada u ruke Srba 11. srpnja 1995. nakon čega je svijet vidio nezapamćeni egzodus i stravičan pokolj preko 7000 Bošnjaka. To je bio najgori pokolj u Europi nakon 2. svjetskog rata. Nedugo nakon Srebrenice pada i Žepa, a Srbi se okreću napadu na Bihać i Bihaćku enklavu na koji su 19. srpnja 1995. krenule jake snage VRS (2. krajiški korpus) s namjerom da ovladaju i tom enklavom u kojoj se u okruženju još od 1992. godine nalazilo gotovo 200.000 ljudi.
Sve je izgledalo kao situacija u studenom 1994. koja je prethodila operaciji Zima '94. Bihać je opet došao u smrtnu opasnost, napadan s tri strane - s istoka i juga postrojbe 2. Krajiškog korupsa VRS, sa sjevera Abdićevi autonomaši, a sa zapada snage SVK, (jačine Korpusa specijalnih snaga te nekoliko brigada i oklopnih i topničkih sastava iz 15. i 39. korpusa).
Dana 23. srpnja 1995. vojna situacija oko Bihaća je bila iznimno kritična i taj dan je ubilježen u povijest obrane Bihaća kao najteži dan obrane.
Tadašnja Republika i Federacija BiH uputile su poziv Republici Hrvatskoj da pruži hitnu vojnu i svaku drugu pomoć u obrani od agresije, osobito na kritičnom području Bihaća. Dana 22. srpnja 1995. održani su u Splitu razgovori vodstava Hrvatske i BiH gdje je donesena Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkog rješenja u skladu s naporima međunarodne zajednice. Deklaracija je osnažila Sporazum o prijateljstvu i suradnji od 21. srpnja 1992. godine. Dogovorena je koordinacija oružanih snaga Hrvatske i BiH, čime je konačno legalizirana prisutnost regularnih postrojbi Hrvatske vojske na teritoriju BiH.
Ante Gotovina izvješćuje dr. Franju Tuđmana da vojska neće moći izdržati još jednu zimu na Dinari. Stoga se donosi odluka o pokretanju operacije koja bi bila pandan operaciji Zima '94. Nova Operacija zvala se - Ljeto '95.

TIJEK VOJNOREDARSTVENE OPERACIJE

{gallery}domovinski_rat/operacije/ljeto95{/gallery}

Zadaća je izvršena sa dva smjera napada.
Prvi: Crni Lug - B. Grahovo (4. i 7. gbr, 114. br i 2./9. gbr) i drugi: Šator - Glamoč (1. HGZ, 81. gb, 3./1. gbr HVO, SP HR HB). Na prvom smjeru napada Crni Lug - B. Grahovo neprijatelj je imao dobro utvrđene položaje, a tijekom ljeta dovedeno je i pojačanje, vejrojatno s bihaćke bojišnice.
25.07. napad na tom smjeru počela je 7. gbr HV i satnija 114. brigade HV. Do kraja dana 7. gbr je izvršila probijanje bojišnice po planu, dok satnija 114. brigade nije uspjela probiti crtu na desnom krilu u smjeru napada na Bosansko Grahovo. Sljedećeg dana je stoga na taj smjer napada uvedena 2. bojna 9. gbr HV koja je uspješno probila bojišnicu i oslobodila uporište Nos i spojila se sa 7. gbr.
27.07. nastavljeno je djelovanje 7. gbr u smjeru Grahova, dok je na desnom krilu u napad uvedena 4. gbr. HV, što je ubrzalo operaciju.
28.07. 7. gbr HV i 4. gbr HV ušče su u Bosansko Grahovo i uspostavile nadzor nad planinskim prijevojem Derala iznad Strmice. Na taj se način je pod kontrolom HV našao cestovni pravac Knin - Drvar te su neprijateljske postrojbe u sjevernoj Dalmaciji dospjele u poluokruženje. Neprijatelj je na operaciju odgovorio povlačenjem i uspostavom crte obrane na Crvenoj zemlji i Strmici, 10 kilometara od Knina.

Na drugom smjeru napada planina Šator - Glamoč koji je počeo 25.07. kao i prvi smjer napada. Djelovale su 1. HGZ, 81. gardijska bojna, 3. bojna 1.gbr HVO i specijalna policija MUP-a HR Herceg Bosne. Tu je neprijatelj imao dobro utvrđene položaje na planini Staretini, sjeverozapadno od Glamoča.
25.07. na tom smjeru napala je 81. gardijska bojna i probila je crtu obrane. U akciju su uvedene i ostale postrojbe koje su obuhvatnim manevrom zaobišle dobro utvrđene položaje na Staretini i sljedeći dan 26.07. nastavile prema Glamoču: 81. gardijska bojna je krenula prema cesti Glamoč - Bosansko Grahovo koja ide kroz Glamočko polje. Postrojbe 3. bojne 1. gbr. HVO te dijelovi nekih drugih postrojbi HVO krenuli su u smjeru prijevoja Koričine (južnim dijelom) prema Glamoču. U borbu je uvedena i 2. gbr HVO koja je izbila na Poljanski vrh zapadno od Glamoča.
Tijekom cijelog dana 27.07. neprijatelj se je žestoko branio, postavljajući minsko - eksplozivna sredstva i zapreke na smjeru napredovanja hrvatskih postrojbi. Ipak, 28.07. 81. gardijska bojna izbila je u Ćoslije, selo nadomak Glamoča. Toga dana je 1. HGZ oslobodio utvrđene položaje na Staretini koje su zaobiđene, a dijelovi postrojbi HVO (60. gardijska diverzantska bojna i 22. diverzantski odred i 3. bojna 1. gbr HVO) ovladale su prijevojem Koričinom i planinom Kujačom. Na taj način su hrvatske snage izbile pred sam Glamoč, ali su iz sigurnosnih razloga u grad ušle tek sljedeći dan. Nova linija obrane uspostavljena je na rubnim dijelovima oko Glamočkog polja.
Nakon operacije "Ljeto 95" snage pobunjenika u Krajini dovede su u vrlo tešku situaciju poluokruženja, sa linijom bojišnice samo 10 kilometara udaljenu od Knina. Time je sudbina pobunjeničke tvorevine na području RH zapečaćena i bilo je sasvim jasno kako bez intervencije vojske Srbije, Knin nema nikakve šanse održati se. Dakle tada, nekoliko dana prije akcije "Oluja", političko i vojno rukovodstvo Krajine već je imalo plan evakuacije civila iz RSK u slučaju napada HV.

ZAKLJUČAK

Operacija Ljeto '95 bila je uvertira u VRO Oluja. Oslobođeno je područje ukupne površine 1600 četvornih kilometara uključujući gradove Bosansko Grahovo i Glamoč. Zauzimanjem Bosanskog Grahova hrvatske snage izbile su na prilaze Kninu i presjekle jedinu komunikaciju koja iz Knina preko Drvara vodi prema Banji Luci. Vojska Republike Srpske odbacena je dublje u Bosnu, a Knin i cjelokupno područje Dalmacije pod okupacijom srpskih odmetnika gubi najvažniju prometnicu i dolazi u poluokruženje. Istovremeno, inženjerija SVK otpočinje danonoćnim radovima na osposobljavanju jedine preostale prometnice koja izvodi prema Bosni (Knin-Otrić-Srb-Gornji Lapac). Nakon stabiliziranja bojišnice na dostignutim položajima od prijevoja Derala do Kupreškog polja, počinje priprema za VRO Oluja.
Ratno stanje na cjelokupnom području tzv. RSK proglašeno je već 28. srpnja. Među srpskim odmetnicima počinje se širiti strahovita panika, a srpski zapovjednici zatekli su se u čudu jer su u potpunosti izgubili zaleđe. Ako se i očekiva napad HV-a, očekivao se iz pravca Zadra ili Splita, nikako iz pravca Bosanskog Grahova, čime je cjelokupan prethodni plan obrane RSK prestao biti aktualan. Bježanje stanovništva prema Bosni započinje već idućeg dana, 29. srpnja 1995. i to najprije iz Knina gdje su imućniji stanovnici i oni koji su bili svjesni ranjivosti RSK na brzinu popakirali najnužnije i s obiteljima se zaputili put Bosne.


Preuzeto sa portala domovinskirat-xtreemhost, a sadržaj na ovu temu će se nadopunjavati od strane autora ovih stranica.

Pretraga stranice

Croatian English French German Hungarian Italian Russian Spanish Turkish

Osnovni podaciUdruga veterana SJP Alfa Zagreb
Remetinečka cesta 77
10020 Zagreb

info@uvsjp-alfa.hr

PREDSJEDNIŠTVO UDRUGE:
Željko Mihaljević
Željko Šarić
Damir Herceg

Uredovno vrijeme:

PREMA NOVOM REŽIMU RADA UDRUGE

Žiro račun: ZAGREBAČKA BANKA: HR592360000-1101782247
MBS: 1836072
OIB: 39923915314

Foto domovinski rat

Pristupnica

Trenutno aktivnih Gostiju: 87