Oluja

Operacija OLUJA 04. - 08.08.1995.

BOJIŠTE

Banovinsko, kordunsko, ličko i sjevernodalmatinsko bojište dužine 630 kilometara dok je istočnoslavonsko i juznodalmatinsko bojište bilo u obrani.

CILJ OPERACIJE

Strateški zamisao operacija Oluja GS OS RH temeljila se na probijanju srpske obrane u više smjerova istodobno te zatim na zaokruživanju i zaobilasku dobro utvrđenih gradova i područja, a kasnije i uništenju istih. Plan je predviđao 5 glavnih pravaca napada i 1-3 pomoćna pravca napada. Provedba operacije planirala se kroz tri etape. Prva etapa je bila zamišljena kao probijanje na smjerovima napada. Druga etapa operacije zamišljena je kao zaokruživanje i izoliranje najšvrče branjenih točaka obrane (gradovi ili područja). I treća etapa operacije je bila zamišljena da će srbi nakon pada prve linije uspostaviti drugu liniju koja se trebala nalaziti blizu hrvatsko-bosanske granice, GS OS RH je predviđao pregrupirati snage i udariti na smjerovima gdje se Srbi nisu uspijeli uspostaviti obranu i ponoviti scenarij prvi i druge etape do konačne predaje ili uništenja. Planirano je da operacija traje 7-8 dana.

OSLOBOĐENI TERITORIJ

Cijelokupni okupirani teritorij pod nadzorom UNPA Sektor sjever i jug od Banovina, Kordun, Lika i Dalmacija oko 10 500 četvornih kilometara teritorije, što je 18 posto hrvatskog područja. Pod okupacijom je još ostalo Podunavlje i Baranja - oko 2 500 četvornih kilometara teritorije ili oko 5 posto teritorija.

POSTROJBE

    Hrvatska strana

Ukupno 130 000 u napadnim operacijama u ZP Zagreb (zapoviednik general bojnik Ivan Basarac), ZP Bjelovar (zapoviednik general bojnik Luka Džanko), ZP Karlovac (zapovjednik general pukovnik Miljenko Crnjac), ZP Gospic (zapoviednik general bojnik Mirko Norac), ZP Split (zapovjednik general pukovnik Ante Gotovina) i 60 000 u obrambenim operacijama ZP Osijek (zapovjednik general pukovnik Đuro Dečak) i Južnog bojišta (zapovjednik general bojnik Živko Budimir). Hrvatska vojska raspolagala je u napadnim operacijama 350 tenkova, 18 zrakoplova te 38 zrakoplova.

    Agresor

Neprijatelj je raspolagao u 4 korpusa sa oko 40 tisuća vojnika, 400 tenkova, 200 oklopnih transportera, 550 topova, 25 zrakoplova, 13 helikoptera, 320 protuzračnih topova.

GUBICI

    Hrvatska strana

Poginulo je 196 pripadnika; ranjeno 1100 od toga 572 ranjena s težim ozlijedama i 528 s lakšim ozlijedama; zarobljena 3 pripadnika i 15 nestalih pripadnika. Ukupni gubici bili su 0,12 posto, a odnos snaga hevatske i srpske strane bio je 1:3 u korist HV-a. Analitičari su gubitke u operaciji proglasili minimalnim, uglavnom zbog slabog otpora Srba.

    Agresor

Srpski gubici nisu poznati, ali se procjenjuje da premašuju 500 poginulih i 2 500 ranjenih ili 6,25 posto angažiranih snaga. Hrvatska je zaplijenila naoružanja i vojne opreme u vrijednosti od 400 milijuna USD.

OPERATIVNI STOŽER VRO OLUJA

TIJEK VOJNOREDARSTVENE OPERACIJE

HV rano ujutro u 5.00 sati 4.8.1995. godine općim napadom na 630 kilometara bojišnice u sjevernoj Dalmaciji, Lici, na Kordunu te na Banovini započela vojnu operaciju "Oluja". Na dan početka operacije preko radija se ponavljana poruka Predsjednik RH srpskom stanovništvu da ne napušta domove i da im se daju sve garancije, čime je dan nagovještaj o tome što će se dogoditi (Dodatak 01). Isti dan podpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić uputio je danas pismo predsjedavjućem Vijeća sigurnosti UN-a Nugrohu Wisnumurtiju, ministrima vanjskih poslova zemalja članica Kontaktne skupine Warrenu Christopheru, Herveu de Charettu, Klausu Kinkelu, Malcolmu Rifkindu, Andreju Kozirevu, predsjedavajućem ministarske konferencije EU-a Javieru Solani i predsjedavajućem ministarske konferencije OESS-a Laszlu Kovacsu.
Napad je počeo udarima HRZ na neprijateljeve centre veze i zapovjedna mjesta (Ćelavac, Petrova gora, Banski Grabovac i Bunić).
Istovremeno, hrvatske su snage otvorile snažnu topničku i raketnu paljbu po neprijateljevu prednjem kraju i po dubini njegova rasporeda, nanoseći gubitke, izazivajući pomutnju te ispitujući reakcije VSK koje su na velikom dijelu bojišnice izostale.

ZP Bjelovar

Smjer angažiranja: Jasenovac - Dubica. Zadaća je primljena 2.8.1995. Imali su problem u: kratko vrijeme za pripremu, nepripremljenost 125. dp, nedostatna logistička potpora, uspostava isturenog zapovjednog mjesta u Novskoj i mobilizirane su slijedeće postrojbe između 27.8.1995. i 4.8.1995.: 13. Potrd, 104. br, 312. Lb, 105. br, 24. dp, 52. dp, 265. IDS, 59. s VP, 505. s ABKO, Dom zapovjedništva)

    Tijek vojnoredarstvene operacije

04.8.1995. - Forsiranje rijeke Save kod Jasenovca oslobođeno je nekoliko sela i nastavak djelovanja prema Dubici.
05.8.1995. - Oslobođena je Dubica i djelovanja su nastavljena u dva smjera: prema selu Saš i prema Hrvatskoj Kostajnici.
06.8.1995. - Nastavak djelovanja prema Dvoru.

ZP Zagreb

Smjer angažiranja: Sisak - Petrinja - Glina i Sunja - Zrinska Gora. Angažirane snage: 2. gbr, 153. br, 20. dp, 12. dp, 57. br, 103. dp, 151. br, 17. dp i 101. dp.

    Tijek vojnoredarstvene operacije

04.8.1995. - Pokušaji forsiranja r. Kupe (153. br). Na kordunskoj i na banovinskoj bojišnici srpske snage, koje su ovdje imale i nešto veću dubinu rasporeda, pružile su jači otpor nego drugdje. Tako je kod Slunja ograničeni protunapad izvela 11. brigada iz sastava 21. korpusa "VRSK", dočim su 15. i 26. brigada iz 39. korpusa SVK izašle prema Sisku i Sunju. Ove su snage međutim ubrzo odbačene.
Ozbiljniji zastoj nastao je za 2. gardijsku brigadu "Gromovi" koja je napadala prema Petrinji i pretrpjela osjetne gubitke. Kriza je ipak prebrođena nakon što je smjenjen general bojnik Ivan Basarac i imenovan novi zapovijednik general pukovnik Petar Stipetić.
05.8.1995. - Ponovljen napad 2. gbr "Gromovi". Na Banovini je 39. korpus "VRSK" pružao otpor dok nije zaprijetila opasnost da zauzimanjem Dvora bude odsječen, nakon čega se počeo brzo povlačiti.
06.8.1995. - 2. gbr "Gromovi" uspijeva osloboditi Petrinju. Jedna taktička grupa prvoga dana operacije forsirala je Savu uzvodno od Jasenovca i nastupala prema Dubici i Kostajnici, prijeteći zatvaranjem jedinog preostalog izlaza u Bosnu i Hercegovinu preko Une u Dvoru. Na smjeru prema Kostajnici i Dvoru HV je imala najteže gubitke u cijeloj operaciji (90 mrtvih). Na ovom dijelu bojišnice djelovao je i 5. korpus ABiH iz Bihaća.
07.8.1995. - Daljnji pomaci na bojišnici oko Zrinske Gore.
08.8.1995. - Na Kordunu je 21. korpus VSK puna četiri dana izvodio obrambena djelovanja, ali je opkoljen i prisiljen na predaju. Predaja je izvršena u 19.00 sati kad je u Viduševcu srpski zapovjednik hrvatskom general pukovniku Petru Stipetiću propisno podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao 21. srpski korpus (Topusko), 5 000 vojnika i 25 tisuća izbjeglica. Ovaj vojnički čin, koji je potpuno odudarao od gotovo svega što se u ovom iznimno prljavom ratu događalo kroz četiri godine, označio je i kraj vojne operacije "Oluja".

ZP Karlovac

Smjer angažiranja: Josipdol - Slunj i Karlovac - Vojnić - Petrova Gora. Angažirane snage: 104. br, 110. dp, 137. dp, 143. dp, 14. dp., 1. gbr se uključila 6.8.1995. području ZP Karlovac.

    Tijek vojnoredarstvene operacije

04., 05. i 06.08.1995. - Vođena su borbena djelovanja na bojišnici oko Karlovca i Slunja.
06.08.1995. - Oslobođeni su Slunj i Cetingrad.
07.08.1995. - Oslobođen je Turanj.
08.08.1995. - Oslobođen je Vojnić.

ZP Gospić

Smjer angažiranja: Lička Jasenica - Saborsko - Plitvička Jezera - Ličko Petrovo Selo, Gospić - Korenica, Gospić - Udbina. Angažirane snage: 1. gbr, 9. gbr, 138. dp, 133. dp, 128. dp, 118. dp, 111. pbr, 119. br, 154. dp, 8. dp, 150. br.

    Tijek vojnoredarstvene operacije

05.8.1995. - Probijena obrana na svim smjerovima napada.
05.8.1995. - Izbijanje na državnu granicu u području Tržačke Raštele. Oslobođen je: Gračac i Ljubovo. U Lici je više brigada i domobranskih pukovnija počelo napredovati prema istoku odbacujući snage 15. korpusa "SVK" pa je uskoro zauzet važan prijevoj Ljubovo na komunikaciji Gospić - Korenica. Na sjevernom ličkom bojištu najvažniji je zadatak imala 1. gardijska brigada "Tigrovi" koja je zauzela Plitvice i preko Rakovice spojila se kod Tržačkih Raštela sa snagama 5. korpusa ABiH čime je ova enklava deblokirana. Nakon toga je 1. gbr "Tigrovi" okrenula na sjever, ušla u Slunj i nastavila napredovanje prema Karlovcu.
06.8.1995. - Bez većeg otpora HV je ušla u Korenicu, Udbinu i Donji Lapac. Spajanje s 5. K. ABiH.
07.8.1995. - Postrojbe ZP Gospić su bile na državnoj granici od Tržačke Raštele do željezničke postaje Una.

SP MUP-a (s Velebita)

SP MUP osiguravale su spoj između ZP Gospić i ZP Split. S položaja na Velebitu djelovale su u tri smjera: Sv. Rok - Počitelj - Medak (150. br), Sv. Rok - Lovinac, Sv. Rok - Gračac (Otrić). Postrojbe specijalne policije preko Velebita brzo su nadirale prema Gračacu, zauzele ga i zaustavile se da propuste neprijatelja koji se iz Kninske krajine, šibenskog zaleđa i iz Ravnih Kotara preko Otrića povlačio prema Srbu i Lapcu i dalje u Bosnu.

ZP Split

Smjer angažiranja: Crvena zemlja - Knin, Sinj - Knin, Šibenik - Drniš - Knin, Zadar - Benkovac, Obrovac - Žegar - Ervenik. Angažirane snage u napadu: 4. gbr, 7. gbr, 126. dp, 6. dp, 142. dp, 15. dp, 113. br, 134. dp, 7. dp, 112. br, 2./9. gbr, 144. br, 1.HGZ, 204. trbr PZO, 20. td, 11. Potrd.

    Tijek vojnoredarstvene operacije

04.08.1995. - Napadnuti su svi položaji neprijatelja na prvoj crti. Nešto više teškoća je bilo na Velebitu na smjeru napada 2./9. gbr. Neprijateljeva obrana na prednjem kraju probijena na četrdesetak mjesta, te su hrvatske snage uspjele ovladati zonom razdvajanja i ponegdje prodrijeti u dubinu od nekoliko kilometara. Sa svojih položaja kod Grahova HV je snažno tukla položaje oko Knina. 7. gardijska brigada "Pume" se spustila niz Dinaru i napredovala cestom Strmica - Knin i zauzela položaje na Crvenoj zemlji oko 3 kilometara sjeverozapadno od Knina, dok je 4. gardijska brigada "Pauci" bila 5 kilometara sjeveroistočno od Knina.
Pomoćni smjer napada u ovom sektoru išao je iz Sinja; prema Vrlici i Drnišu probijale su se jedna pješačka brigada i jedna domobranska pukovnija. Kod Drniša naišla na poteškoće uslijed kratkotrajnijeg otpora neprijatelja. Jedna domobranska pukovnija izvršila je u tom sektoru obuhvat s Dinare prema Kijevu. Srbi su se povlačili u dva smjera Otrić - Srb i Obrovac - Gračac.
05.08.1995. - Rano ujutro 7. gardijska brigada "Pume" ušla je u Knin i objesili dvadeset metarsku zastavu na Kninskoj tvrđavi.
Istodobno s napadom na sam grad, HV je napredovala i na pomoćnom pravcu Sinj - Vrlika - Knin. Udar s planine Svilaja izvela je 6. splitska domobranska pukovnija, a udar s Dinare, preko sela Uništa, 126. sinjska domobranska pukovnija.
Drugi pomoćni pravac napada na kninskom području išao je od Šibenika prema Žitniću i Drnišu. Na tom pravcu napada učestvovale su 133. šibenska i 142. drniška brigada HV te 15. domobranska pukovnija te specijalne postrojbe MUP i Vojna policija. Topničku pripremu su organizirale 113. i 142. brigada HV sa haubicama 203 mm i topovima 130 mm. U Drniš su nakon dobrem topničke podrške bez pješačke borbe prvi ušli pripadnici specijalne postrojbe MUP i VP. Oko Obrovca su se vodile žestoke borbe u kojima su sudjelovale 112. zadarska brigada HV, 7. domobranska pukovnija, 84. bojna iz Zadra te pripadnici specijalne postrojbe MUP.
Oslobođeno je oko 70 posto do tada okupiranog područja sjeverne Dalmacije.
06.8.1995. - Oslobođeni su Benkovac i Kistanje. Uveden je u borbu 1. HGZ. U Benkovac su prvi ušli pripadnici 132. domobranske pukovnije te 112. zadarske brigade HV. Proboj do Benkovca izveli su pripadnici 132. domobranske pukovnije pravcem Stankovci - Pristeg - Cviljane - Gornji Šopot dok je 112. zadarska brigada HV istodobno prodirala smjerom Smilčići - Škabrnja. Benkovac je nakon toga bio opkoljen i u samom gradu nije bilo otpora.
07.08.1995. - Osiguranje oslobođenih objekata, 17 vojnih objekata, hidroelektrane, vodocrpilišta, RTV čvorišta. Dovođenje 4. i 7. gbr, 2/9. gbr i 1. HGZ na crtu Gračac - Otrić.
08.08.1995. - Uspostava nadzora nad područjem od puta Gračac - Otrić do rijek Une.
Zajedno s pobunjeničkom vojskom izbjegla je i većina srpskog stanovništva; procjene se kreću od 90.000 (hrvatski izvori) do 200.000 ljudi (srpski izvori). Ovi su ljudi, bježeći osobnim automobilima, traktorima i pješice, zakrčili sve puteve i krenuli u Bosnu i Hercegovinu gdje ih putem nitko nije zbrinjavao pa je dolazilo do tragičnih situacija. Umrlo je 29 ljudi, a na cesti Srb - Martinbrod i kod Prnjavora zabilježena su i dva slučaja da su očajni ljudi ubili svoje obitelji a potom i sebe. Dramatični događaji zbivali su se i na prijelazu u Dvoru gdje su civilna vozila gažena tenkovima i transporterima koji su sebi krčili put. Stanovništvo iz zone odgovornosti 21. korpusa "VRSK" napustilo je opkoljeni Kordun pod nadzorom hrvatskih vlasti i uputilo se prema Srbiji da bi kod Siska bilo dočekano od razgnjevljenog hrvatskog stanovništva koje je kolonu izbjeglica kamenovalo. Ovaj egzodus, koji je počeo još danima prije hrvatskog napada, dijelom je posljedica straha od suočenja s posljedicama pobune, a dijelom ga je potaklo i vodstvo "RSK" koje je izdalo nalog za evakuaciju stanovništva i vojske.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo djelovalo je na glavnim pravcima napada, davalo potporu, izviđalo i prevozilo radi manevara i spašavanja ranjenika. Osim toga, štitilo je prostor Zagreb-Karlovac-Sisak-Kutina. U okviru priprema, letačke posade su se posebno pripremale za letenje na malim visinama i u brišućem letu.
Zrakoplovstvo je imalo 17 borbenih zrakoplova, 5 borbenih helikoptera, 9 transportnih helikoptera, 3 transportna zrakoplova, jedan zrakoplov za elektroničko izviđanje i jedan helikopter za elektroničko-termovizijsko izviđanje.
Tijekom operacije uspješno su gađani planirani objekti (centri veze i zapovjedna mjesta srpskih postrojba), što je isprva pogrešno pripisivano NATO-ovom zrakoplovstvu. U nastavku operacije Zrakoplovstvo je izvršilo 67 borbenih letova i uništilo 26 raznih objekata. Bilo je i 50 letova za protuzračnu obranu, 7 izvidničkih letova, te 11 helikopterskih letova za prijevoz oko 480 osoba i oko 85 tona tereta.
Najslabiji dio uporabe zrakoplovstva bila je zastarjela oprema sustava zračnog motrenja i navođenja, jer nije bilo moguće osigurati motrenje zračnog prostora ispod visine 500 m, niti navođenje zrakoplova ispod visine 1000 m. Tijekom operacije oštećeno je 11 zrakoplova Mig-21, ali bez gubitaka.

POSTUPCI CIVILNIH I VOJNIH VOĐA RSK TIJEKOM I POSLIJE VRO OLUJA

    4. kolovoza u 16.45 Vrhovni savjet obrane RSK donosi odluku:
    "Zbog novonastale situacije izazvane otvorenom opštom agresijom Republike Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu i nakon prvih početnih uspeha u odbrani došlo je do ugrožavanja velikog dela teritorije Sjeverne Dalmacije i dela Like, zbog toga

    ODLUČUJEMO

    • 1. Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovništva iz opština: Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac.
    • 2. Evakuaciju sprovoditi planski prema pripremljenim planovima pravcima koji izvode prema Kninu i dalje preko Otrića prema Srbu i Lapcu.
    • 3. Za evakuaciju zatražiti pomoć od komande UNPROFOR-a sektor 'Jug' sa sjedištem u Kninu".
    Odluku je potpisao Milan Martić, a ovjerena je u Glavnom štabu "SVK" u 17.20 sati. Snage UN-a su ubrzo i same potvrdile da su vlasti "RSK" tijekom 4. kolovoza od UN-a zatražile pomoć u evakuaciji 32.000 osoba iz Knina i njegove okolice.

Već i prije VRO Oluja, bilježi se napuštanje dijelova RSK od strane civilnog stanovništva. Sami pokreti stanovništva pojačani su kad se pronijela vijest o objavljenoj Odluci o evakuaciji, tako da je sve poprimilo paničan i stihijski izgled. Došlo je do miješanja civila s vojskom u trenutku kada su svi zajedno krenuli u smjeru BiH. Koristeći civile kao zaklon, cijelim putem povlačenja, oklopne i artiljerijske jedinice SVK, ispaljivale su projektile prema hrvatskim snagama.


Preuzeto sa portala domovinskirat-xtreemhost, a sadržaj na ovu temu će se nadopunjavati od strane autora ovih stranica.

Pretraga stranice

Croatian English French German Hungarian Italian Russian Spanish Turkish

Osnovni podaciUdruga veterana SJP Alfa Zagreb
Remetinečka cesta 77
10020 Zagreb

info@uvsjp-alfa.hr

PREDSJEDNIŠTVO UDRUGE:
Željko Mihaljević
Željko Šarić
Damir Herceg

Uredovno vrijeme:

PREMA NOVOM REŽIMU RADA UDRUGE

Žiro račun: ZAGREBAČKA BANKA: HR592360000-1101782247
MBS: 1836072
OIB: 39923915314

Foto domovinski rat

Pristupnica

Trenutno aktivnih Gostiju: 87