1986.

(24.-25.IX.) Beogradski list Večernje novosti objavio je dio teksta, kasnije poznatoga kao Memorandum SANU, u kojem je izložen velikosrpski program.

1987.

(23.-24.IX.) Na dramatičnoj 8. sjednici CK SK Srbije prevladala je velikosrpska i agresivna struja Slobodana Miloševića, koji je izjavio da će brzo riješiti krizu na Kosovu.

1988.

(9.VII.) U Novom Sadu održan je prvi "miting solidarnosti" sa Srbima iz Kosova.
Mitinzi (tzv. događanja naroda) šire se zatim po drugim gradovima Vojvodine i Srbije, a prenose se i u druge republike - "antibirokratska revolucija" (do 19.XI. 1988. održano je 60 takvih mitinga). Uslijedile su smjene i ostavke političkih čelništva SAP Vojvodine (6.X.) i SAP Kosova (XI. 1988. - I. 1989.) te SR Crne Gore (10.I. 1989.); na važnije političke pozicije dovedene su osobe spremne na pokornost Slobodanu Miloševiću i provođenje velikosrpske politike.

1989.

(19.I.) Na Plešivici pokraj Samobora sastao se inicijativni krug Hrvatskoga demokratskog zbora, iz kojeg je izrasla Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

(2.II.) Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), za čijeg je predsjednika izabran ekonomist Branko Horvat; Udruženje je odustalo od stranačke registracije i sudjelovanja na izborima.

(28.II.) U Beogradu je održan veliki protualbanski miting. Istodobno, "događanje naroda" organizirano je i u Kninu, gdje su Srbi protestirali zbog navodne suradnje hrvatskih i slovenskih političara s "albanskim separatistima"; začeci pobune Srba u Hrvatskoj.

(28.III.) Skupština SR Srbije prihvatila je amandmane na Ustav SR Srbije, kojima su SAP Vojvodina i SAP Kosovo prestale postojati kao autonomne pokrajine; veliki nemiri na Kosovu.
Oduzimanjem (Vojvodini i Kosovu) statusa konstitutivnih jedinica jugoslavenske federacije, skupština SR Srbije praktično je prekršila Ustav SFRJ (iz 1974.) i srušila temelje države za koju je on donesen.

(20.V.) U Zagrebu je održana Osnivačka skupština Hrvatsko socijalno-liberalnog saveza (HSLS), prve opozicijske stranke u Hrvatskoj osnovane nakon II. svjetskog rata; za predsjednika Savjeta HSLS-a izabran je Slavko Goldstein.

(17.VI.) Nakon policijske zabrane osnivačkoga skupa u hotelu Panorama (15.VI.), u prostorijama ("baraka") NK Borac na Jarunu utemeljena je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ); za predsjednika stranke izabran je umirovljeni general JNA i povjesničar dr. Franjo Tuđman.

(28.VI.) Na Kosovu polju (Gazi Mestan) Srbi su proslavili šestogodišnjicu bitke na Kosovu (1389.); u govoru okupljenom mnoštvu (oko milijun Srba), predsjednik SR Srbije S. Milošević zaprijetio je oružanim bitkama.

(9.VII.) Kod crkve Lazarice na Kosovu polju kraj Knina, vjersko slavlje pretvorilo se u politički skup Srba iz Hrvatske i drugih republika.
Na skupu su dominirala četnička obilježja i velikosrpske parole (Ovo je Srbija, Ne damo te zemljo Obilića, ne damo te bez krvoprolića i druge). Predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) i Predsjedništvo SR Hrvatske, oštro su osudili (10. i 12.VII.) iskazivanje srpskoga nacionalizma i zatražili kažnjavanje odgovornih. Uhićeno je 14 mitingaša, što je u Beogradu iskorišteno za propagandu kako Srbi u Hrvatskoj nemaju nacionalnih prava.

(29.IX.) U Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Vojvodini održani su protestni mitinzi protiv slovenskog rukovodstva i "separatizma Slovenije".

(30.X.) Članovi Predsjedništva SFRJ, Stipe Šuvar iz Hrvatske i Janez Drnovšek iz Slovenije, zatražili su aboliciju za uhićenoga Azema Vllasija, bivšeg dužnosnika SAP Kosovo.

(29.XI.) Slovenske vlasti zabranile su javna okupljanja, kako bi spriječile održavanje najavljenoga srpskog mitinga u Ljubljani (za 1.XII.); srbijanske institucije pozvale su na prekid svih veza (gospodarskih, kulturnih i drugih) sa Slovenijom.

(11.-13.XII.) Na XI. kongresu Saveza komunista Hrvatske (SKH) zatraženo je ukidanje demokratskog centralizma i uvođenje višestranačkoga političkog sustava te održavanje slobodnih izbora; Jugoslavija je zamišljena kao zajednica (federacija) suverenih republika.

(25.XII.) Predsjednik Predsjedništva CK SK Hrvatske (Ivica Račan) i Gradska konferencija SSRN Zagreba, putem javnih medija čestitali su Božić svim vjernicima; prvi put nakon više od četiri desetljeća predstavnici vlasti u Hrvatskoj javno su čestitali jedan vjerski blagdan.

Materijal preuzet sa portala Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i nadopunjavat će se sa novim podacima do kojih autor ovih stranica dođe na bilo koji naćin.

DA BI STE SE VRATILI NA VRH STRANICE PRITISNITE TIPKU HOME NA TIPKOVNICI